Šta je Joga? Prednosti i zašto se preporučuje
Oko pojma JOGA danas postoje brojne predrasude. Neki smatraju da je to skup telesnih vežbi, drugi da je samo mentalna discipina, treći veruju da na časovima samo sedimo i dišemo, a ima i onih koji veruju da se jogom bave samo oni ljudi od gume koji izvode svakakve vratolomije na časovima.
Istina je negde u svemu tome, jogom se smatra celokupan sistem i praksa koja čoveka dovodi u jedno bolje, kvalitetnije i zdravije psiho-fizičko stanje. U svojoj primeni koristi fizičke vežbe tzv. asane, tehnike disanja poznate kao pranajama, tehnike opuštanja, tehnike koncentracije i meditacije.
Joga još obuhvata i tehnike čišćenja organizma i učenja o principima življenja koji nam pomažu da održimo hrmoniju i vitalnost.
Kada je nastala joga?
Prve tekstove o jogi možemo naći još u Vedskim spisima. Ovom manuskriptu, pisanim sanskristkim pismom, priključuje se Bhagavad Gita, Upanishade, kao i mnoga dela rane indijske književnosti. Možemo zaključiti da je znanje koje joga nudi za održavanje optimalnog nivoa zdravlja staro hiljadama godina, a njeni potencijali se koriste i praktikuju širom sveta.
Da li je joga povezana sa sektama?
Veoma često čujemo pitanje o povezanosti joga vežbanja i sekti, medjutim to je pogrešno uverenje. Svesni smo da ljudi kada nešto ne razumeju o tome grade negativan stav i strahuju. Joga nije, niti je ikad bila religijski pravac.
Nastala je na području Indije, koja je zaista drugačija kulura u odnosu na zapadnjačku. U svojoj tradiciji koristi se jednim od najstarijih jezika koji se zove Sanskrit. Mnogi spisi iz tog doba obiluju mitovima i legendama, ali i praktičnim uputstvima koje su učitelji prenosili.
Razni stilovi joge nude različit pristup, tako u nekim pristupima se naglasak stavlja na ispevavanje kao način vraćanja zdravlja, ali ima i stilova koji su opšte prihvaćeni, medicinski potvrđeni i praktikuju se širom sveta.
Najpoznatiji takav stil joge je Hata (Hatha) koji je vratio zdravlje milionima ljudi. Zatim Ajengarova joga (Iyengar) – stil koji koristi rekvizite u korekciji deformiteta tela i uspostavljanja opšte vitalnosti, ali i mnogi drugi poput Aštanga joge (Ashtanga), ili nešto modernijih stilova Power i Fitness joge koji kombinuju više stilova vežbanja, a posledica je veoma gipko, mišićavo telo i pojačana otpornost organizma.
Kako funkcionišu joga časovi?
Joga časovi funkcionišu tako što prvo odaberemo stil koji želimo da vežbamo, a zatim i dodjemo na svoj prvi čas.
Primetićemo da će nam tokom prvog časa biti jasno koliko toga ne možemo uraditi, koliko smo zapostavili sebe i koliko smo živeli nesvesno, da bi vremenom, kontinuiranim treningom, osetili prave blagodeti joge u smislu poboljšanja opšteg stanja organizma, ili pak ublažavanja ili otklanjanja bolova ili hroničnih bolesti.
Verovatno ćete se tokom trajanja časa pitati ‘’Kako to jogi uspeva da uradi, a ja ne mogu?’’ Sistem koji kombinuje vežbe, tehnike disanja i mentalne tehnike uz sugestiju kako pravilno čistiti i održavati iznutra čistim svoje telo (i um), nije lako nadmašiti…
Kada smo u stanju “mirovanja” ili pak okupirani nekom radnjom, naše disanje je pliće, a razmena materija otežana. Isto tako ukoliko ne koristimo svoje telo, ne činimo pokrete u svim pravcima, mobilnost zglobova i celokupnog skeletnog sistema se smanjuje. Postajemo kruti i javlja se bol.
Ukoliko smo stalno u stanju stresa, emotivne napetosti ili prenapregnutosti usled opterećenja na poslu, a nemamo “ventil”, i ne umemo da kanališemo sve što osećamo ili ne znamo kako da se nosimo sa time, dolazi do “pucanja” i neretko fizičkog obolevanja.
Joga deluje sveobuhvatno. Koristeći dijafragmu mi pomažemo svom telu da koristi svoj pun kapacitet, dajemo mu dozvolu da se samo regeneriše i ishranjuje. Zauzimanjem joga položaja “podmazujemo” zglobove, kičmi vraćamo fleksibilnost, a prokrvljenost pomaže mišićima da ojačaju, kao i unutrašnjim organima da povrate svoj prirodni način rada.
Sve to čini da naš limfni sistem radi punom parom i mi lako i brzo otpuštamo sve štetno i sve što ne služi našem telu. Kada još tome dodamo tehnike opuštanja i koncentracije, naš hormonalni sistem veoma brzo biva balansiran, a nervni sistem sve to podržava i ojačava svoje funkcije. Sinergetsko dejstvo svega ovoga utiče na naš imuni sistem i mi smo zdravi, mladoliki i vitalni.
Zašto je zdravo praktikovati jogu?
Jogu je zdravo i preporučljivo praktikovati jer:- Poboljšava fleksibilnost zglobova i mišića
- Gradi mišićnu masu
- Poboljšava pravilno držanje i čuva kičmu
- Sprečava propadanje zglobova i hrskavice
- Jača vezivno tkivo
- Poboljšava zdravlje kostiju i koštane mase
- Podstiče cirkulaciju
- Poboljšava funkcionalnost imunog sistema
- Reguliše rad srca
- Reguliše krvni pritisak
- Reguliše funkciju nadbubrežnih žlezda i smanjuje nivo kortizola
- Pomaže pri regulaciji svakodnevnih simptoma menopauze
- Popravlja raspoloženje
- Reguliše nivo šećera u krvi
- Poboljšava koncentraciju
- Pomaže pri opuštanju tela i nervnog sistema
- Pomaže pri samo-kontroli emocija
- Povoljno utiče na prevenciju i smanjenje simptoma depresije
- Poboljšava ravnotežu
- Oslobađa napetost u mišićima
- Pomaže kvalitetnijem i dubljem snu
- Pomaže plućima da bolje i dublje dišu
- Sprečava probleme digestivnog trakta
- Povećava samopouzdanje i unutrašnju snagu
- Olakšava određene vrste bola
- Povećava svest o sebi, svom okruženju, podstiče na promenu i rad na sebi
- Pomaže sa problemima začepljenja sinusa
- Smanjuje simptome alergija i virusa
Ko sme, a ko ne sme da se bavi jogom?
Joga kao sistem nema štetnih posledica. Neke od nuspojava koje brzo prolaze su blaga vrtoglavica i glavobolja, koji se javljaju usled povećanog dotoka kiseonika.
Ukoliko neko ima povredu ili pak neki zdravstveni problem, neophodno je da to naglasi svom instruktoru i on će prilagoditi način rada tako što će neke vežbe izostaviti, a neke korigovati kako bi bile odgovarajuće za zdravstveno stanje vežbača.
Svakako, određeni stilovi joge su preporučljivi zdravim ljudima i dosta su zahtevni za osobe bez kondicije, ali na sreću, postoje i stilovi poput Hata joge koji su blažeg intenziteta i koji akcenat stavljaju na zdravlje kičme i povratak harmonije i vitalnosti vežbača.
Da li joga može da zameni lekare i lekove?
Medicina i medicinski radnici podržavaju i preporučuju vežbanje joge upravo zbog svih njenih pozitivnih učinaka.
Praktikovanje joge nikako nije zamena za:
- stručnu pomoć
- ne može pomoći u hitnim slučajevima
- ne postavlja dijagnozu
- ne propisuje terapiju
Sve gore navedeno je posao lekara koji joga ne može da zameni!
Neverovatni rezultati i neki neočekivani oporavci pacijenata postižu se zajedničkim delovanjem lekara, lekova i osnaživanjem unutrašnjih kapaciteta osobe da povrati zdravlje što nudi joga praksa.
Instruktor joge bi trebalo svoje vežbače da usmeri da se posavetuju sa svojim lekarom i uz njegovu dozvolu krenu sa vežbanjem, a pogotovu se to preporučuje kod specifičnih osetljivih kategorija poput trudnica, ljudi koji imaju neki ozbiljniji zdravstveni problem, dece sa deformitetima i sl.
Vežbanjem joge, mnogi medikamenti se mogu smanjiti ili čak izbaciti usled poboljšanja stanja osobe, ali to svakako ne treba raditi na svoju ruku, već uz dozvolu odabranog lekara i pod njegovim nadzorom.